U nepreglednim dubinama našeg Sunčevog sistema, daleko izvan orbite Neptuna, na više od 50 astronomskih jedinica udaljenosti od Sunca, krije se Makemake. Ovaj fascinantni patuljasti planet, ledeni stanovnik Kuiperovog pojasa, sa prečnikom od impresivnih 1.430 kilometara, predstavlja jedan od najvećih i najsjajnijih svjetova koji leže izvan dometa našeg sunca. Njegova ekstremna udaljenost sugeriše da bi temperature trebale biti toliko niske da se sve isparljive materije, poput metana, nalaze isključivo u čvrstom, zaleđenom obliku. Upravo zato je nedavno otkriće naučnika izazvalo veliko iznenađenje i redefinisalo naše shvatanje ovih udaljenih, hladnih svjetova.
Dah života na ledenom planetu
Tim istraživača sa Southwest Research Institutea (SwRI), koristeći moćni svemirski teleskop James Webb – dragulj moderne astronomije – po prvi put je pronašao metan u gasovitom obliku na Makemakeu. Ovakav pronalazak potpuno je neočekivan. Dosad se smatralo da je ovaj udaljeni svijet previše hladan da bi na njegovoj površini postojali gasovi, pogotovo u značajnoj količini.
“Teleskop Webb je sada otkrio da je metan prisutan i u gasovitom obliku iznad površine, što Makemake čini još fascinantnijim,” objašnjava Silvia Protopapa iz SwRI-ja, glavni autor studije koja će uskoro biti objavljena u časopisu The Astrophysical Journal Letters. “To pokazuje da Makemake nije neaktivan ostatak vanjskog Sunčevog sistema, već dinamično tijelo na kojem se led metana i dalje razvija.” Ovo otkriće je monumentalno, jer je Makemake tek drugi transneptunski objekt kod kojeg je potvrđeno postojanje gasa, nakon Plutona, što ga svrstava u rijetku grupu “aktivnih” ledenih divova.
Zagonetka
Prema autorima studije, otkriveni metan nudi intrigantne mogućnosti objašnjenja. Jedna je da planet posjeduje vrlo tanku atmosferu sa pritiskom stotinu milijardi puta nižim od onog na Zemlji. To bi bila atmosfera gotovo neprimjetna, ali dovoljna da podrži postojanje gasovitog metana. Druga, možda i dramatičnija mogućnost, jeste da povremeno dolazi do kratkotrajnih izboja gasa, slično kao kod kometa ili Saturnovog prirodnog satelita Enkelada, gdje gejziri izbacuju materiju u svemir.
Modeli pokazuju da bi takvi izboji mogli oslobađati nekoliko stotina kilograma metana svake sekunde, čineći Makemake neočekivano aktivnim svijetom uprkos njegovim ledenim temperaturama. Ovo nas tjera da preispitamo definicije “mrtvih” i “živih” planeta u našem solarnom sistemu. “Buduća Webbova posmatranja s većom spektralnom rezolucijom pomoći će nam da utvrdimo potječe li metan iz tanke atmosfere ili iz izboja sličnih gejzirima,” napominje suautor studije Ian Wong iz Space Telescope Science Institutea.
Iako su ranija posmatranja sugerisala da Makemake nema gustu atmosferu, ovo otkriće jasno pokazuje da čak ni na najhladnijim i naizgled statičnim svjetovima Sunčevog sistema priča nije gotova. Novo poglavlje nauke otvara se u ledenim prostranstvima daleko iza Neptuna, tjerajući nas da se zapitamo koje još misterije čekaju da budu otkrivene na rubovima našeg kosmičkog doma. Makemake, tajanstveni div u mraku, tek počinje otkrivati svoje tajne, obećavajući nova saznanja o formiranju i evoluciji našeg solarnog sistema.