Ljudska lobanja za koju se vjeruje da je starija od milion godina mogla bi iz temelja izmijeniti naše razumijevanje evolucije čovjeka.
Vodeći naučnici doživjeli su epohalno otkriće nakon što su analizirali drevnu lobanju, poznatu kao Yunxian 2, otkrivenu u regiji Yunazian u kineskoj provinciji Hubei 1990. godine.
Artefakt, pronađen teško deformisan i smrskan, ranije je klasifikovan kao pripadnik primitivne ljudske vrste Homo erectus, na osnovu njegove starosti, velike moždane šupljine, izbočene donje vilice i opštih karakteristika.
Nova vrsta
Međutim, svježe ispitivanje iznosi novu teoriju, ukazujući da su ga ukupni oblik i veličina moždane šupljine i zuba mnogo bliži vrsti Homo longi. Ako se to potvrdi, moglo bi sugerisati da je Homo sapiens prvi put nastao izvan Afrike, rekli su istraživači u novoj studiji objavljenoj u časopisu Science.
Tim je primijenio moderne tehnike rekonstrukcije na kosti i otkrio da je lobanja mogla pripadati ovoj drugoj grupi, koja je u bližoj vezi s Denisovcima koji su živjeli uz naše pretke.
Kompleksna prošlost
Ovo otkriće bi označilo fosil kao najbliži zabilježeni primjer raskola između modernih ljudi i naših najbližih srodnika, Neandertalaca i Denisovaca, pomjerajući taj rascijep unazad za najmanje 400.000 godina. To bi predstavilo novo razumijevanje fizičkih karakteristika ranih ljudi.
To bi također drastično preokrenulo naše istorijsko shvatanje posljednjih milion godina ljudske evolucije, postavljajući tezu da je prvi Homo sapiens moguće potekao iz Zapadne Azije, za razliku od Afrike.
Profesor Chris Stringer, antropolog i vođa istraživanja ljudske evolucije u Prirodnjačkom muzeju u Londonu, prokomentarisao je: “Ovo mijenja mnogo razmišljanja jer sugeriše da su se prije milion godina naši preci već podijelili u različite grupe, ukazujući na mnogo raniji i složeniji evolucijski rascijep čovjeka nego što se ranije vjerovalo.”
“To više-manje udvostručuje vrijeme porijekla Homo sapiensa,” dodao je, naglašavajući: “Ovaj fosil je najbliže što imamo pretku svih tih grupa.”
Rad je uključivao napredno CT snimanje i sofisticirane digitalne tehnike za reprodukciju nove virtuelne rekonstrukcije lobanje.
Čeka se potvrda DNK
Dr Frido Welker, vanredni profesor za ljudsku evoluciju na Univerzitetu u Kopenhagenu, koji nije bio uključen u istraživanje, prokomentarisao je: “Uzbudljivo je imati digitalnu rekonstrukciju ovog važnog kranijuma dostupnu.”
“Ako bude potvrđeno dodatnim fosilima i genetskim dokazima, datiranje divergencije bi zaista bilo iznenađujuće. Alternativno, molekularni podaci iz samog primjerka mogli bi pružiti uvide koji potvrđuju ili osporavaju morfološku hipotezu autora.”