Ponekad vrijeme ne liječi. Ponekad, ono samo širi pukotine tišine koje gutaju neizrečeno. Trideset godina od genocida u Srebrenici, još brojimo kosti. I gledamo u praznine koje nikad nisu ispunjene.
Dok se sunce iznova rađa nad dolinom Podrinja, svaki novi juli donosi neizbrisiv trag prošlosti – sjećanje na najmračnije poglavlje ljudske istorije na ovim prostorima. Trideset godina kasnije, ime Srebrenica odzvanja ne samo kao vapaj za pravdom već i kao tihi podsjetnik na tišinu svijeta, na prešućene vapaje i na zlo koje je, naizgled, dotaklo samo dno. Njena bol nije samo bol preživjelih već kolektivni ožiljak na savjesti čovječanstva, opomena da se mrak nikada više ne smije nadviti nad razumom.
U susret obilježavanju tri decenije od genocida, donosimo glas onih koji neumorno čuvaju sjećanje, dokumentuju istinu i bore se da Srebrenica nikada ne bude zaboravljena – tekst Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), koji prenosimo bez izmjena. Jer, kad govorimo o Srebrenici, ne smijemo ništa dodavati – ni oduzimati…
Srebrenica: Tri decenije poslije genocida
Opsada Sarajeva, rušenje Starog mosta u Mostaru, masakr u Ahmićima, pokolji u Stupnom Dolu, Grabovici, Trusini, na sarajevskim Kazanima, koncentracioni logori Omarska, Trnopolje, Sušica, Luka, Čelebići i drugi, rezultati su monstruoznih politika devedesetih čije klice i danas žive u političkim agendama pojedinih domaćih i regionalnih vlastodržaca.
Kada se mislilo da je zlo dostiglo svoj vrhunac, da ne može više i dalje, dogodila se Srebrenica. U julu 1995. godine za vrijeme rata protiv Bosne i Hercegovine počinjen je genocid u Srebrenici kada je planirano i organizovano ubijeno više od osam hiljada muškaraca i dječaka. Tijela Bošnjaka su zakopana u brojnim masovnim grobnicama širom Podrinja, a kasnije su premještana iz primarnih u sekundarne i tercijarne grobnice.
Suočavanje s istinom i borba za pravdu
Svijet je ubrzo počeo da se suočava sa rezultatima zla. Istina se morala dokumentovati, a pravda zadovoljiti. Žrtve i njihove porodice pronaći mir. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), sudovi u Bosni i Hercegovini i regionu su osudili više od pedeset pojedinaca za individualnu i komandnu odgovornost za planiranje i učešće u genocidu.
Uslijedile su inicijative i brojne rezolucije koje će imati za cilj priznanje genocida i komemorisanje žrtava. No, to nije sputavalo političke lidere i njihove birače da sistematski i svakodnevno negiraju genocid, nanose dodatnu bol porodicama ubijenih i ostavljaju trajnu mrlju na čovječanstvo i generacije koje dolaze.
Uloga civilnog društva: Čuvari sjećanja
Svi napori komemorisanja srebreničkih žrtava ne bi bili uspješni da nije bilo civilnog društva koje je neumorno radilo na pomoći članovima porodica, širenju istine i dokumentovanju utvrđenih činjenica. Brojne su nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini i regionu koje danas, jednako kao i prije trideset godina, čuvaju sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici.
UDIK: Neumorno na putu istine
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) je od svog osnivanja imalo za cilj komemorisanje civilnih žrtava rata. Genocid u Srebrenici i očuvanje sjećanja na ubijene Bošnjake jula 1995. dio je godišnje agende. Samostalno ili u saradnji sa regionalnim partnerima organizovane su mnogobrojne kampanje, edukativne aktivnosti, ulične akcije i drugi vidovi komemorisanja, u želji da će svijet jednoga dana zajedno obilježavati dan sjećanja na žrtve srebreničkog genocida.
UDIK-ov izdavački rad je donio četiri publikacije o genocidu u Srebrenici. Na dvadeset i petu godišnjicu genocida UDIK je objavio Izvještaj Vlade Republike Srpske o događajima u Srebrenici i oko nje od 10. do 19. jula 1995. koji je entitetska vlada usvojila 2004. Druga publikacija koju je UDIK objavio 2020. nosi naziv „Srebrenica: 25 godina, Sjećanje na žrtve genocida“. Unutar ove knjige su dokumentovana imena 6.879 žrtava genocida ukopanih u periodu od 2003. do 2019. godine. Prošle je godine UDIK predstavio istraživanje koje se bavi medijskim izvještavanjem o ratnim događajima devedesetih sa fokusom na Srebrenicu i Vukovar.
“SREBRENICA: Tri decenije poslije genocida” – Nova publikacija
U povodu tridesete godišnjice genocida u Srebrenici, UDIK predstavlja publikaciju „SREBRENICA: Tri decenije poslije genocida“ kojom želimo odati počast žrtvama genocida i članovima njihovih porodica koji se trideset godina neumorno bore za istinu i pravdu. Publikacija predstavlja svojevrsno sumiranje važnijih trenutaka u suočavanju našeg društva i svijeta sa monstruoznostima koje su zadesile Srebrenicu u julu 1995. godine.
Prvi dio publikacije pominje osnivanja Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, prvu kolektivnu dženazu, (ne)usvajanje važnih akata i rezolucija domaćih i međunarodnih tijela i reakcije javnosti na te dokumente.
S obzirom na kompleksnost sudskih procesa, drugi dio publikacije ukratko sumira suđenja za ratne zločine i genocid u Srebrenici, a koja su vođena pred Haškim tribunalom, domaćim i regionalnim sudovima. Treće poglavlje je ujedno i najintimnije jer se ne fokusira na utvrđene činjenice već donosi lične priče i iskustva žena koje su govorile o genocidu i Srebrenici. Svima im srdačno zahvaljujemo što su podijelile svoja sjećanja, misli i osjećanja.
Prilog ove publikacije donosi nekoliko dokumenata o kojima je bilo govora u poglavljima knjige. Dostupni su Nacrt Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a iz 2015. i Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 2024. godine. Priložena su priznanja krivice Dragana Obrenovića, Dražena Erdemovića, Momira Nikolića i pismo Radislava Krstića iz juna 2024. u kome priznaje genocid u Srebrenici i traži da se pokloni žrtvama.
Publikacija kao priručnik za suočavanje sa činjenicama
I na kraju, ova publikacija treba da posluži kao neki vid priručnika za sve one koji se žele upoznati i suočiti sa činjenicama koje se tiču srebreničkog genocida. S obzirom na to da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija na sjednici 23. maja 2024. usvojila Rezoluciju kojom se jedanaesti juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, ova publikacija će biti koristan materijal u postizanju ovih namjera koje Rezolucija donosi.