Arheolozi su, nakon tri decenije bez većih radova u samom kompleksu, otvorili zemlju ispred kapele St. Peter ad Vincula i krenuli sloj po sloj čitati istoriju Kule londonske. Kako piše National Geographic, ovo je najznačajnije iskopavanje u generaciji: tim je naišao na čitav niz tragova — od struktura ranijih kapela do srednjovjekovnih grobova — koji preoblikuju naše razumijevanje ovog mjesta koje je istovremeno bilo tvrđava, palata, zatvor i pozornica državne moći. Prvi nalazi sugerišu i nešto mnogo intimnije: da su među sahranjenima možda i najranije žrtve crne smrti u Londonu.
Rijedak nalaz
Institucija koja upravlja kompleksom Historic Royal Palaces, u svom izvještaju potvrđuje da su otkrivene četrnaestovjekovne sahrane, moguće dio masovne grobnice povezane s kugom. Uz njih su pronađena i tri groba iz kasnog 12. ili ranog 13. vijeka sa sahranama u kovčezima — neuobičajeno za to vrijeme i najvjerovatnije znak visokog statusa. Posebno se izdvaja fragmenat pogrebnog pokrova (rijedak nalaz u engleskim uslovima) i niz sitnih predmeta koji dokumentuju pobožnost i svakodnevicu — od stakla do keramike.
Historic Royal Palaces
Kako piše National Geographic, iskopavanje se ne zaustavlja na grobovima. Ispod današnjeg platoa pojavljuju se konturne crkvenih građevina iz više faza — slojevi koji idu unatrag do vladavina Henryja I, Henryja III i Edwarda I. U praksi, to znači da se plan kapele i okolnog prostora može preciznije remapirati, a same faze gradnje čitati kao palimpsest političke i sakralne moći srednjovjekovne Engleske.
Savezik arheologije
Zašto baš sada? Kako podsjeća Smithsonian, radovi su pokrenuti u sklopu prilagođavanja pristupačnosti — ugradnje lifta i novih komunikacija — što je otvorilo priliku za iskopavanje koje se u ovakvim spomenicima rijetko može provesti u ovolikom obimu. U tom smislu, današnji građevinski standardi i briga za pristupačnost paradoksalno postaju saveznik arheologije: bez takvih projekata, ovi slojevi bi ostali zakopani još jednu generaciju.
Kula kao simbol države
Koliko je to veliko u širem okviru? Times je već nazvao iskop “najvećim u 40 godina”, bilježeći da se radi najmanje o dvadesetak individua (potencijalno i više), te da će DNA i izotopske analize reći ko je tu zapravo ležao: lokalni stanovnici, doseljenici, stranci, bolesni, siromašni ili privilegirani. Taj forenzički dio je ključan: nalaz koji počinje kao priča o “Kuli kao simbolu države” na kraju se sužava na priču o ljudima čiji se život završio nekoliko metara ispod turističke gužve.
Vrh iskopane priče
Historic Royal Palaces u saopštenju precizira i jedan detalj koji se često gubi u senzacionalističkim naslovima: ovo je tek vrh iskopane priče. Premda mediji ističu “kugu ispod Kule”, u arheološkoj interpretaciji ništa se ne zaključuje naprečac. Datiranje, kontekst, te uporedbe s drugim londonskim lokacijama (od Charterhouse Squarea do Bedlama) biće presudni za to da li ove sahrane predstavljaju rani talas pandemije ili specifičan, lokalni odgovor zajednice u sjeni tvrđave.
Simbolički nivo
Na simboličkom nivou, nalaz nas podsjeća na nešto što znamo, ali često ne vidimo: Kula londonska nije jedan toranj nego složeni organizam moći i svakodnevice. Kako piše National Geographic, od Normana do Tjudora, od saborne dvorane do zatvora i državnog arsenala, na ovih nekoliko hektara uvijek je bilo gusto: politika, vjera, strah i običan život stalno su se dodirivali. Arheologija samo spušta zoom i pokazuje kako se velika istorija lomi u male tragove — jedan komad vitraja, šara na keramici, konac pogrebnog platna.
Šta dalje?
Nakon dokumentovanja i analiza, posmrtni ostaci će, po pravilu, biti ponovo sahranjeni s pijetetom, a nalazi pridruženi muzejskim i arhivskim fondovima. U međuvremenu, ova “otvorena knjiga” pred kapelom St. Peter ad Vincula nudi rijedak uvid u to kako grad pamti: ne samo kroz monumentalne zidove nego kroz slojeve zemlje i tihe tragove onih čija su imena odavno izgubljena. Ako su prve procjene tačne i među njima su rane žrtve crne smrti, onda iskop nije tek priča o prošlosti — to je ogledalo javnog zdravlja i zajedničke ranjivosti koje i danas razumijemo bolje kroz nauku nego kroz mit.