Duboko u planinskoj padini južno od Teherana skriva se postrojenje za obogaćivanje uranijuma Fordo, objekat ključan za iranske nuklearne ambicije, ali i za napore Izraela da ih suzbije. Iako Izrael posjeduje značajnu aviodominaciju u regiji, Fordo, za koji se vjeruje da se nalazi dublje pod zemljom od Eurotunela, ostaje van dometa postojećeg izraelskog naoružanja.

Kako javlja BBC, procjenjuje se da samo Sjedinjene Američke Države posjeduju bombardersku municiju sposobnu da efikasno onesposobi Fordo, što bi eventualnom upotrebom dramatično proširilo sukob na Bliskom istoku. Ovaj izvještaj analizira spomenutu lokaciju za koju Iran insistira da ima isključivo civilnu svrhu, dok Izrael tvrdi da direktno ugrožava njegov opstanak.

Postrojenje za obogaćivanje Fordo: Lokacija i karakteristike

Nuklearno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Fordu smješteno je približno 96 kilometara južno od Teherana, unutar planinskog lanca blizu grada Qom. Izgrađeno duboko u surovom, udaljenom planinskom terenu sjevernog Irana, njegova podzemna lokacija pruža zaštitu od konvencionalnih vazdušnih napada.

Kompleks u Fordu prvobitno je obuhvatao niz tunela koje je koristio elitni Korpus islamske revolucionarne garde. Postojanje postrojenja za obogaćivanje uranijuma Iran je priznao 2009. godine, nakon što su ga otkrile zapadne obavještajne agencije.

Foto: BBC/Google Earth

Podzemni objekat se navodno sastoji od dva glavna tunela u kojima su smještene centrifuge za obogaćivanje uranijuma, uz dodatnu mrežu manjih tunela. Lokacija je osigurana kružnom ogradom s pristupom putem jedne kontrolne tačke. Vjeruje se da postoji šest ulaznih tunela koji vode do podzemnog kompleksa, dok se iznad zemlje nalazi jedna velika pomoćna zgrada i pristupni put do obližnjeg pomoćnog mjesta.

Mogućnosti uništenja Forda i vojne implikacije

Postrojenje u Fordu predstavlja značajan izazov za izraelsku vojsku zbog ekstremne dubine njegovih podzemnih instalacija. Za efikasno oštećenje lokacije neophodna je upotreba municije za “uništavanje bunkera” koja može prodrijeti duboko ispod površine. Iako Izrael posjeduje takvo oružje, procjenjuje se da je njegova efikasnost ograničena na dubine manje od 10 metara.

Sjedinjene Američke Države, međutim, posjeduju GBU-57, masivnu raketu za probijanje artiljerijskih sredstava (MOP), koja bi mogla biti sposobna za takav zadatak. Prema analitičarima iz Janesa, kompanije za odbrambeno-obavještajnu djelatnost, teško kućište i velika masa MOP-a omogućavaju joj da probije približno 18 metara armiranog betona ili 61 metar zemlje prije detonacije.

Uprkos ovim sposobnostima, čak ni udar MOP-a ne garantuje potpuno uništenje Forda, s obzirom na to da se tuneli navodno nalaze na dubini od 80 do 90 metara ispod površine. Ovo je znatno dublje od drugog iranskog podzemnog postrojenja za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, za koje analitičari procjenjuju da se nalazi oko 20 metara ispod površine. Izrael je već ciljao postrojenje u Natanzu, a stručnjaci vjeruju da je ono sada “ozbiljno oštećeno, ako ne i potpuno uništeno”.

Viceadmiral Mark Mellett, bivši načelnik Irskih odbrambenih snaga, istakao je za BBC Verify da vjerovatnoća uništenja lokacije poput Forda od “uništavača bunkera” direktno zavisi od nivoa ojačanja podzemnih tunela.

“[Iran] bi znao specifikaciju ove vrste municije. Znali bi šta trebaju pokušati izdržati od ove municije. Dakle, pitanje je, jesu li (objekti Fordo) izvan dometa te municije?”, dodao je Mellett.

Jedan od indikatora mogućnosti američke upotrebe MOP-a na iranskim ciljevima bilo bi raspoređivanje njihovih nevidljivih bombardera B-2 u aviobazu Diego Garcia. Ova baza je udaljena 3.700 kilometara od Irana, ali je unutar operativnog dometa B-2, jedinog američkog bombardera sposobnog da nosi MOP bombe dužine 6,2 metra. Šest bombardera B-2 fotografisano je u bazi u Diego Garciji početkom aprila, ali nije jasno da li su još tamo stacionirani jer nisu viđeni na novijim satelitskim snimcima lokacije.

Maršal Greg Bagwell, bivši zamjenik šefa operacija RAF-a, rekao je za BBC Verify da bi SAD mogle mnogo efikasnije održavati kontinuirane misije B-2 iz Diego Garcije nego da avioni djeluju iz baza u SAD-u. Međutim, naglasio je:

“Ovdje ne govorimo o održivoj operaciji protiv bunkera. Možda će biti potrebno samo jedno ili dva ovakva specijalizovana oružja da se stvori proboj koji tražite”.

Moguće učešće Sjedinjenih Američkih Država

Iako Sjedinjene Američke Države već pružaju podršku u presretanju iranskih projektila ispaljenih prema Izraelu, nisu bile direktno uključene ni u jedan od napada na Iran. Analiza BBC Verifyja, međutim, sugerira da bi se SAD mogle pripremati za širu ulogu u sukobu. U proteklih nekoliko dana, 30 američkih vojnih aviona premješteno je iz baza u SAD-u u Evropu. Mnogi od njih su tankeri KC-135 za dopunjavanje goriva u vazduhu, koji se koriste za dopunu borbenih aviona i bombardera.

Justin Bronk, viši analitičar u istraživačkom centru Royal United Services Institute, izjavio je da su raspoređivanja vojnika vrlo sugestivna za to da SAD uspostavljaju planove za nepredviđene situacije kako bi podržale intenzivne borbene operacije u regiji u narednim sedmicama.

Govoreći u Bijeloj kući u srijedu, američki predsjednik Donald Trump istakao je da još razmatra hoće li se SAD pridružiti izraelskim napadima na Iran, dodavši da mu je strpljenje s Teheranom već isteklo.

“Možda ću to uraditi, možda neću. Mislim, niko ne zna šta ću uraditi”, rekao je novinarima.