Narodna skupština RS izglasala je referendum kojim bi birači “odlučili” da li prihvataju presudu Suda BiH kojom je bivšem predsjedniku pomenutog entiteta Miloradu Dodiku potvrđena kazna i šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija. Datum je postavljen: 25. oktobar 2025. Radio Slobodna Evropa precizira da je “usvojena odluka o održavanju referenduma” te da je pitanje eksplicitno usmjereno na presudu, odluku CIK-a i ovlasti visokog predstavnika.
Potez je već prešao put od lokalne sjednice do međunarodnih naslova. France 24 sažima ga ovako: poslanici u RS-u su izglasali održavanje referenduma kojim se odbacuje odluka državnog Suda”. Ukratko: pokušaj da se političkim glasanjem revidira pravosnažna sudska odluka.
Podsjetnik na pravni okvir nije suvišan. U dejtonskom poretku presude državnih sudova važe na cijeloj teritoriji BiH, entitet ne može referendumom poništiti sudsku odluku. Kada se ta linija pređe, na scenu izlazi OHR s tzv. bonskim ovlaštenjima: može suspendovati akte i smijeniti zvaničnike koji potkopavaju ustavni poredak. To nije teorijski presedan — Ustavni sud je nedavno privremeno stavio van snage sporni set entitetskih zakona, a OHR je mjeru pozdravio kao zaštitu pravne države.
The verdict issued by the Court of Bosnia and Herzegovina in the case of Milorad Dodik is final and binding and must be respected. Subjecting a court decision to a public vote runs counter to the rule of law and the independence of judicial authorities. [1/2]
— EU in Bosnia and Herzegovina (@eubih) August 23, 2025
Reakcija EU bila je brza i neuobičajeno nedvosmislena. Delegacija EU u BiH poručila je da se presuda mora poštovati i da je podvrgavanje sudske odluke javnom izjašnjavanju suprotno vladavini prava. Evropski mediji napominju da bi referendum bio novi udar na ionako krhki centralni nivo vlasti.
Kontekst čine presuda i njene posljedice: Sud BiH je Dodika pravosnažno osudio na godinu (zamijenjeno novčanom kaznom) i izrekao zabranu obavljanja javnih funkcija na šest godina, potom je CIK oduzeo mandat predsjednika RS.-a Pravna objašnjenja naglašavaju da je presuda postala pravosnažna danom donošenja apelacione odluke.
Politička logika iz Banjaluke ovih dana ima jednostavan slogan: “volja naroda” protiv “volje suda”. Problem je što referendum, kakav god ishod imao, ne mijenja pravni status presude, a svako institucionalno nepostupanje pred sudskom odlukom samo dodatno otvara prostor za intervenciju OHR-a i čvršći međunarodni pritisak. Kako kaže France 24, najavljeni referendum je osmišljen da presudu odbaci, ali time ne postaje žalbeni sud, nego signal krize.
Laganu ironiju je teško izbjeći: referendum može odlučiti o fontani na trgu, ali ne i o tome da li presuda — jest presuda. Onog časa kad bi se o krivici i zabrani funkcije glasalo na biralištima, sudnice bi postale kulisa, a pravni poredak — anketa. Zato se ova epizoda i naziva crvenom linijom: ne zato što je politički neukusna, nego zato što je ustavno neodrživa. Evropskim rječnikom: vladavina prava prije plebiscita.