Asteroid 2025 QV9 (procjena promjera oko 30 metara) proći će pored Zemlje 10. septembra, brzinom većom od 10.000 milja na sat (≈16.000 km/h). Iako su naslovi dramatični, proći će na udaljenosti od nekoliko miliona kilometara, otprilike pet puta dalje od Mjeseca, što je astronomski “blizu”, ali praktčno nimalo rizično za život na Zemlji. Kako prenosi Times of India, NASA je ovaj objekat uvrstila u rutinski nadzor bliskih nebeskih tijela (NEO) i ne predviđa nikakav sudar.

U astronomiji je “blizak prolaz” tehnički termin: sve što prođe unutar 0,05 AU (oko 7,5 miliona km) bilježi se, modelira i prati. To ne znači opasno, nego vrijedno pažnje. Ovakvi prolazi pomažu naučnicima da fino dorade orbite i smanje neizvjesnost mjerenja, procijene reflektivnost i sastav (na osnovu svjetlosne krive), testiraju sisteme ranog upozorenja i simulacije planetarne odbrane.

Koliko je 30 metara zapravo veliko?

Za poređenje, bolid iznad Čeljabinska (2013) imao je ~20 m i eksplodirao je u atmosferi, uz prozorska oštećenja i povrede od stakla, bez udara u tlo. Objekat veličine 2025 QV9, čak i da ulazi pod oštrim uglom (što ne čini), najčešće gori i raspada se prije tla. U našem slučaju, to je hipotetika: orbita je promašaj, ne udar.

Kako znamo da smo sigurni?

NASA-in centar za NEO (JPL/CNEOS) kontinuirano preračunava orbite na osnovu novih posmatranja. Kad se kaže da je “na radaru”, to znači da postoji stabilan set mjerenja i prognoza koja ne uključuje scenarij udara. Medijski “upozorava” često je stilizacija — naučna poruka je: pratimo, sve je pod kontrolom.

Šta slijedi 10. septembra?

Za većinu ljudi — ništa posebno. Astronomske zajednice mogu pratiti svjetlosnu krivu, a planetarne odbrambene mreže (npr. IAWN) bilježe prolaz kao vježbu preciznosti. Uobičajen epilog: ažurira se baza i asteroid odlazi svojim putem.